Zašto sve skuplje plaćamo hranu? HNB otkrio istinu: trgovci udvostručili dobit, a vi platili račun

Hrvatska narodna banka objavila je detaljnu analizu koja jasno pokazuje zbog čega hrana u Hrvatskoj poskupljuje brže nego u ostatku Europe i tko od toga profitira. Zaključci su jednoznačni i za mnoge potrošače neće biti iznenađenje, ali sad to kaže i središnja banka.

Što se zapravo dogodilo?

U proteklom razdoblju obilježenom pandemijom i ratom u Ukrajini, vanjski poremećaji na strani ponude bili su glavni pokretač inflacije hrane u Hrvatskoj i ostatku europodručja. Jednostavno rečeno - loše žetve, poremećeni lanci opskrbe i rat u Ukrajini gurnuli su cijene sirovina gore diljem svijeta. To nije hrvatska specifičnost.

Ali ono što Hrvatsku razlikuje od ostatka Europe jest brzina kojom su ti troškovi stigli do vaše košarice. Analitičari HNB-a utvrdili su da su trgovci povećane troškove često brže i snažnije prenosili na potrošače nego u ostalim europskim zemljama. 

Tri primjera koja govore sve

Kod čokolade se ističe snažan utjecaj loših uroda kakaovca u Africi, što je dovelo do rasta cijena u cijelom svijetu, ali u Hrvatskoj gotovo bez zadrške i odmah nakon promjene cijena sirovina. Kod govedine su globalni pritisci, uključujući ekološke standarde i rast troškova proizvodnje, podigli cijene u svim zemljama, no u Hrvatskoj su dodatno ojačani snažnom domaćom potražnjom. 

Foto: Freepik

Vino, meso peradi i mandarine manje su ovisni o uvozu i u manjoj mjeri podložni vanjskim šokovima - a ipak kontinuirano poskupljuju. Razlog? Domaća potražnja koja ne jenjava.

Dobit dvostruka, marže ostale iste

Ovo je dio koji bi trebao posebno zabrinuti: u razdoblju od 2019. do 2024. poduzeća koja se bave maloprodajom hrane udvostručila su dobit uz zadržavanje stabilne trgovačke marže, što upućuje na to da su rastuće troškove uspješno prevalila na krajnje potrošače. 

Foto: Ranko Šuvar/CROPIX (Ilustracija)

Što to konkretno znači? Marže nisu rasle - jer nije ni bilo potrebe. U uvjetima iznimno snažne domaće potražnje, potaknute realnim rastom plaća, snažnim rastom turizma i pozitivnim potrošačkim sentimentom, trgovci su i bez promjene marži ostvarili dvostruko veću dobit u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Dok ste vi plaćali sve više, oni su zarađivali sve više - i to bez ikakve "pohlepne" promjene marži. Sustav je jednostavno funkcionirao u njihovu korist.

Što je pokazao bojkot?

Zanimljiv uvid daje kratkotrajni pad inflacije početkom 2025. koji se poklopio s potrošačkim bojkotom trgovina. Procjenjuje se da je taj bojkot privremeno smanjio inflaciju hrane za oko dva postotna boda, no učinak je brzo neutraliziran rastom uvoznih cijena i nastavkom globalnih pritisaka. 

Poruka je jasna: pritisak potrošača funkcionira, ali nije dovoljan sam po sebi dok globalni uzroci ne budu adresirani.

Bojkot trgovačkih lanaca/Foto: Goran Mehkek/CROPIX

Što nas čeka?

Novi energetski poremećaji povezani sa sukobima na Bliskom istoku ponovno otvaraju prostor za rast cijena, no intenzitet tog rasta ovisit će o tome hoće li domaća potražnja ostati na sadašnjim razinama. Ako se takvi uvjeti nastave, Hrvatska bi i u idućem razdoblju mogla bilježiti izraženije inflatorne pritiske od ostatka europodručja. 

Što kao potrošač možete učiniti?

Analiza HNB-a implicitno potvrđuje da je domaća potražnja ključna poluga. Evo nekoliko konkretnih koraka koji mogu utjecati na vaš budžet i širu dinamiku cijena: uspoređujte cijene između trgovaca (konkurencija funkcionira), smanjite impulzivne kupovine skupih prerađevina, kupujte sezonsko i lokalno kad god je moguće, te pratite akcije i tjedne kataloge.

Organizirani i koordinirani pritisak potrošača - kao što je pokazao bojkot - jedini je alat koji stvara kratkoročni efekt bez čekanja na regulatorne intervencije.

Monetarna politika usmjerena je na zajedničke šokove potražnje, dok su lokalni poremećaji u nadležnosti fiskalne i drugih politika. Drugim riječima - rješenja moraju doći i od Vlade, ne samo od središnje banke.

Dobijte informaciju odmah, zapratite nas na Facebooku i TikToku!